Wikipedija

Ivan Focht

Ivan Focht, hrvaško-bosanski filozof, muzikolog in mikolog, * 7. junij 1927, Sarajevo, † 20. oktober 1992.

Ivan Focht
Rojstvo7. junij 1927({{padleft:1927|4|0}}-{{padleft:6|2|0}}-{{padleft:7|2|0}})[1][2][3]
Sarajevo
Smrt20. oktober 1992({{padleft:1992|4|0}}-{{padleft:10|2|0}}-{{padleft:20|2|0}})[1][2][3] (65 let)
Zagreb
Državljanstvo Bosna in Hercegovina
Poklicfilozof

Življenje uredi

Ivan Focht se je rodil 7. junija 1927 v Sarajevu. Po veri je Jud. Kot otrok je doživel holokavst, v katerem je izgubil starše. Med 2. svetovno vojno leta 1944 je bila cela njegova družina zaprta, ker so v njihovi hiši našli material vojne narave in tiskarno mestnega komiteja Zveze komunistov Jugoslavije. Vsi člani družine so bili umorjeni – Ivan Focht je edini, ki se je s skokom iz drugega nadstropja zapora uspel rešiti. Focht se je nato pridružil partizanom. Končal je Filozofsko fakulteto v Zagrebu, v oddelku, ki ga je vodil filozof Vladimir Filipović. Po uspešnem zagovoru doktorske teze, se je vrnil v Sarajevo, kjer je predaval o estetiki na oddelku za filozofijo Filozofske fakultete v Sarajevu in na Glasbeni akademiji vse do upokojitve. Nazadnje se je preselil v Zagreb, kjer je preživel preostanek svojega življenja. Umrl je v Zagrebu 20. oktobra 1992 ter bil pokopan na pokopališču Mirogoj.

Focht je bil filozof fenomenološke orientacije, ki se že v ranih delih odmaknil od takrat prevladujočega marksističnega in psihološkega tolmačenja umetnosti. Glasba v njegovih besedilih ima ontološko prednost v odnosu na vso ostalo umetnost. V glasbeni umetnosti, še posebej v Bachovi, je Focht poskušal odkriti pomembnost doživljanja glasbe skozi pitagorejsko paradigmo. Glasba je utemeljena s številom pod zakoni Kozmosa, ki so jih odkrili Pitagora in njegovi nasledniki, Bachova glasba zato ni čisti izraz subjekta, tj. Bacha samega, niti izraz družbene realnosti, prav tako ni izraz človeških čustev, ampak skrivnost življenja prilagojena kozmičnim zakonom.

Ivan Focht se je poleg estetike ukvarjal z gobarstvom. Objavil je nekaj pomembnih knjig o gobah. Prav tako je bil eden od prvih teoretikov znanstvene fantastike v Jugoslaviji, ter je menil, da je naša doba doba izumiranja filozofije, oziroma doba znanosti in znanstvene fantastike.

Dela uredi

  • (1959.): Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost.
  • (1961.): Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1965.): Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka.
  • (1972.): Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
  • (1976.): Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga.
  • (1979.): Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit.
  • (1980.): Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit.
  • (1986.): Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed.
  • (1987.): Naši vrganji, Zagreb: Znanje.

Izbrani članki uredi

  • (1950.): Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, str. 9, 38-46.
  • (1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10.
  • (1956.): Realizam-modernizam, Kulturni radnik, str. 10, 7-14.
  • (1957.): Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, str. 1-2, 14-20.
  • (1958.): Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, str. 7-8, 101-104.
  • (1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, Izraz, 2, str. 10, 331-341.
  • (1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, str. 7-8.
  • (1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, str. 11-12, 488-500.
  • (1959.): Problemi realizma, Izraz, 3, knj. 5, str. 4, 413-421.
  • (1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, Izraz, 3, knj. 5, 535-538.
  • (1959.): Stravinski nije protiv Haydna, Izraz, 3, knj. 5, str. 6, 593-597.
  • (1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, Izraz, str. 7-8, 31-45.
  • (1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, Izraz, str.9, 172-182.
  • (1961.): Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165.
  • (1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
  • (1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, str. 11, 679-712.
  • (1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, str. 2, 167-180.
  • (1967.): Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, str. 5-6, 749-754.
  • (1967.): Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, str. 8-9, 815-822.
  • (1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, str. 1, proljeće, 245-254.
  • (1969.): Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, str. 2, ljeto, 219-230.
  • (1970.): Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, str. 4, zima, 324-332.
  • (1971.): Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, str. 9, 338-346.
  • (1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, str. 10-11, 552-558.
  • (1972.): Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, str. 5, 83-89.
  • (1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, str. 2, 161-172.
  • (1972.): Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240.
  • (1973.): Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, str. 16, zima, 345-354.
  • (1973.): Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, str. 17, pomlad, 259-266.
  • (1973.): "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, str. 18, poletje, 325-366.
  • (1973.): Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, str. 19, jesen, 59-70.
  • (1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, str. 2, 265-276.
  • (1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, str. 2, 346-350.
  • (1974.): Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, str. 186-187, 12-14.
  • (1974.): Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, str. 21, pomlad, 523-562.
  • (1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, str. 8, pomlad, 318-328.
  • (1975.): Geneza literature, Treći program Radio Beograda, str. 24, zima, 71-128.
  • (1975.): Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, str. 27, jesen, br. 27, 29-112.
  • (1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973, Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
  • (1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Šolska knjiga, 195-212.
  • (1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, str. 5, 30-39.
  • (1976.): Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, str. 6, 89-102.
  • (1977.): Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, str. 220-221, 3-6.
  • (1978.): Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33.
  • (1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
  • (1978.): Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, str. 36, zima, 195-216.
  • (1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, str. 39, jesen, 451-481.
  • (1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, str. 3, 251-259.
  • (1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9.
  • (1980.): Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, str. 29/30, 92-102
  • (1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, str. 256-257, 197-200.
  • (1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj od 14. 6., 10.
  • (1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, str. 6, 195-201.
  • (1981.): Nesreća u sreći, Polja, 27, str. 264, 57-59.
  • (1983.): Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, str. 288, 70-72.

Ostalo uredi

V slovenščini sta o Ivanu Fochtu napravljeni dve diplomi (1980 in 1983).

Sklici uredi

  1. ↑ 1,0 1,1 Hrvatski biografski leksikon — 1983.
  2. ↑ 2,0 2,1 Proleksis enciklopedija, Opća i nacionalna enciklopedija — 2009.
  3. ↑ 3,0 3,1 Brozović D., Ladan T. Hrvatska enciklopedija — LZMK, 1999. — 9272 p. — ISBN 978-953-6036-31-8
Pridobljeno iz »https://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Focht&oldid=5775236«