Bosanščina: Razlika med redakcijama
Izbrisana vsebina Dodana vsebina
Imate zelo velik napak.Na osnovi bosanskega jezika so nastala srbscina in hrvaski jezik ne pa obratno.Prvi slovar bosanskega jezika je napisan 1631.leta.Srbski in hrvaški slovar pa 200let kasneje pa še to sta prepisana.Lep pozdrav |
Redakcija 4312709 uporabnika 77.38.27.35 (pogovor) razveljavljena |
||
Vrstica 28:
}}
'''Bosánščina''' (izvirno ''bosanski jezik'') je ena izmed standardnih različic osrednjega [[južnoslovanski jeziki|južnoslovanskega]] jezika . Uporablja jo 3 milijona ljudi, predvsem [[Bošnjaki|Bošnjakov]] v [[Bosna in Hercegovina|Bosni in Hercegovini]] in drugod. Bosanski jezik je [[uradni jezik]], poleg [[srbščina|srbščine]] in [[hrvaščina|hrvaščine]] v [[Bosna in Hercegovina|Bosni in Hercegovini]]. Vse tri nacionalne varijante v jezikoslovju veljajo za en jezik.<ref>{{navedi revijo|first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |year=2005 |title=I dalje jedan jezik |journal=Sarajevske sveske |location=Sarajevo |issue=10 |page=83–89 |url=http://www.sveske.ba/bs/content/i-dalje-jedan-jezik |ISSN=1512-8539}}</ref><ref>{{cite book |last=Kafadar |first=Enisa | authorlink= |editor1-last=Henn-Memmesheimer |editor1-first=Beate |editor2-last=Franz |editor2-first=Joachim |title=Die Ordnung des Standard und die Differenzierung der Diskurse; Teil 1 |publisher=Peter Lang |page=103 |chapter=Bosnisch, Kroatisch, Serbisch – Wie spricht man eigentlich in Bosnien-Herzegowina? |url=http://books.google.hr/books?id=63hKaFGtTDAC&pg=PA95&lpg=false#v=onepage&q&f=false |location=Frankfurt am Main |year=2009 |isbn= |oclc=699514676 |accessdate=2. avgust 2012}}</ref><ref>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana | authorlink=Snježana Kordić |editor1-last=Gavrić |editor1-first=Saša |title=Jezička/e politika/e u Bosni i Hercegovini i njemačkom govornom području: zbornik radova predstavljenih na istoimenoj konferenciji održanoj 22. marta 2011. godine u Sarajevu |publisher=Goethe-Institut Bosnien und Herzegowina ; Ambasada Republike Austrije ; Ambasada Švicarske konfederacije |page=60–66 |chapter=Jezična politika: prosvjećivati ili zamagljivati? |url=http://bib.irb.hr/datoteka/565627.JEZICNA_POLITIKA.PDF |location=Sarajevo |year=2011 |isbn=978-9958-1959-0-7 |archivedate=30. marec 2013 | archiveurl=http://www.webcitation.org/6FVA1sNuh |accessdate=4. maj 2013}}</ref>
[[Bošnjaki]] so izvorno govorci nekaterih [[narečje|narečij]] [[štokavščina|štokavskega]] narečja, v glavnem novoštokavskega [[ikavščina|ikavskega]] (t. i. [[Bosna|bosansko]]-[[Dalmacija|dalmatinsko]] narečje) in šćakavsko ijekavskega (t. i. vzhodno-bosansko narečje), ki ga govorijo Bošnjaki in [[Hrvati]], novoštokavskega ijekavskega (t. i. vzhodnohercegovski-krajiški), ki si ga delijo s [[Srbi]], [[Črnogorci]] in Hrvati, ter nenovoštokavskega ijekavskega (t. i. zetsko-južnosandžaško narečje), v katerem govorijo Bošnjaki, Črnogorci in Srbi.
|