Mednarodno kazensko sodišče: Razlika med redakcijama

Izbrisana vsebina Dodana vsebina
Nova stran z vsebino: '''Mednarodno kazensko sodišče ''' s sedežem v Haagu je nastlo na podlagi Rimskega statuta, ki je v veljavo stopil...
 
Brez povzetka urejanja
Vrstica 1:
'''Mednarodno kazensko sodišče ''' s sedežem v nizozemskem [[Haag]]u je nastlonastalo na podlagi [[Rimski statut Mednarodnega kazenskega sodišča|Rimskega statuta]], ki je v veljavo stopil [[1. 7.|1. julija]] [[2002]. Obravnava najtežja hudodelstva, ki zadevajo mednarodno skupnost kot celoto: genocid, hudodelstva zoper človečnost, vojna hudodelstva in agresijo.
 
 
== Nastanek sodišča ==
Međunarodni krivični sud predstavlja telo nadležno za suđenja za [[međunarodna krivična dela]] počinjena na teritoriji ili od strane državljana država koje su pristupile sudu.
[[Datoteka:International Criminal Court logo.svg|thumb|Zvaničan logo MKS.]]
 
== Nastanak suda ==
[[Datoteka:ICC_member_states_world_map.png|thumb|right|400px|Članice MKS]]
 
[[Generalna skupštinaskupščina Ujedinjenih narodaOZN|Generalna skupštinaskupščina UNOZN]] je [[1948]]. godine zatražila odzaprosila [[Komisija za međunarodnomednarodno pravo UNOZN|KomisijeKomisijo za međunarodnomednarodno pravo]], danaj ispitapreuči mogućnostmođnost za osnivanjaustanovitev stalnogstalnega međunarodnogmednarodnoge krivičnogkazenskega sudasodišča. Prvi nacrtipredlogi dostavljenizanj suso bili predloženi [[1951]]. iin [[1953]]. godine, alivendar je ovozaradi pitanjeblokovske palorazdeljenosti usveta drugiv plan usled blokovske podeljenosti ičasu [[HladniHladna ratvojna|Hladnoghladne ratavojne]] to postalo obrobnega pomena.
 
Do obnove inicijative dolazi [[1990]]. i [[1992]]. godine, a Komisija Generalnoj skupštini podnosi nacrt statuta [[1993]]. godine, koji je revidiran [[1994]]. [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalna skupština UN]] nakon toga osniva ad hok komitet koji [[1995]]. godine zaključuje da se nastavi sa radom na statutu i priprema diplomatska konferencija i usvajanja konačne verzije statuta. Na plenipotencijarnoj diplomatskoj konferenciji održanoj u [[Rim]]u pod pokroviteljstvom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] u julu [[1998]]. godine usvojen je Statut tog suda.
 
PoštoZamisel je oživela [[1990]] in [[1992]], komisija pa je Generalni skupščini osnutek statuta predlagala [[1993]], nato so ga naslednje leto popravili. [[11. 4.|11. aprila]] [[2002]]. godineje 66 zemaljadržav članicačlanic (od 139 zemaljadržav potpisnicapodpisnic) deponovalodeponiralo instrumente [[ratifikacija|ratifikacije]], Statutstatut Međunarodnogsodišča krivičnog suda stupiopa je nazačel snaguveljati [[1. 7.|1. julajulija]] [[2002]]. godine.
 
== NadležnostPristojnost sudasodišča ==
Sud je nadležan za vođenje krivičnog postupka u vezi sa sledećim [[međunarodna krivična dela|međunarodnim krivičnim delima]]:
* krivičnim delom [[genocid]]a
* [[zločin protiv čovečnosti|krivičnim delima protiv čovečnosti]]
* [[ratni zločin|ratnim zločinima]]
* [[zločin protiv mira|krivičnim delom agresije]] (kada budu ustanovljeni elementi krivičnog dela agresije i uslovi nadležnosti)
 
Međunarodni krivični sud je nadležan za navedena dela u slučaju kada je neko od tih krivičnih dela učinjeno na teritoriji neke od zemalja koje su prihvatile Statut, ili je delo učinjeno od strane njihovog državljanina. U slučaju da je reč o zemlji koja nije prihvatila Statut, moguće je da ona svojom izjavom prihvati nadležnost Suda samo za konkretan slučaj. Sud može biti nadležan i u odnosu na slučaj kada krivično delo tužiocu prijavi [[SB UN|Savet bezbednosti]] postupajući na osnovu odredaba glave VII [[Povelja UN|Povelje UN]].
 
== Organizacija sudasodišča ==
[[Datoteka:International Criminal Court building.jpg|thumb|right|300px|Zgrada Međunarodnog krivičnog suda u Hagu]]
Sud čine sledeća tela:
* Predsedništvo
* tri sudska odeljenja (žalbeno, sudeće i ono koje vodi prethodni postupak)
* Kancelarija tužioca
* Sekretarijat
 
Sud je sastavljen od 18 sudija s tim što na predlog Predsedništva [[Skupština država članica MKS]] taj broj može povećati. Žalbeno odeljenje sastoji se od predsednika i još četiri sudije. Sudeće i veće za prethodni postupak imaju najmanje 6 članova (1 sudija se po potrebi dodaje jednom ili drugom veću) a u ovim većima pretežniji je broj sudija koji imaju iskustva u [[KP|krivičnom pravu]]. To za posledicu ima da u žalbenom veću sedi veći broj sudija koji imaju iskustva u [[MP|međunarodnom pravu]].
 
== Skupščina držav članic ==
Statutom su određeni kriterijumi za izbor sudija (eminentnost u struci i dr.). Predviđen je dosta složen postupak izbora sudija sa dve liste od koje jednu čine stručnjaci iz oblasti [[KP|krivičnog prava]], a drugu oni iz oblasti [[MP|međunarodnog prava]] (pre svega međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava), s tim što se bira nešto veći broj sudija koji imaju iskustvo u oblasti [[KP|krivičnog prava]]. Svaka država članica može da predloži kandidate za sudiju, a izbor se vrši tajnim glasanjem na sednici Skupštine država članica. Sudije moraju biti državljani različitih zemalja, tj. dvoje sudija ne mogu biti državljani različitih zemalja, tj. dvoje sudija ne mogu biti državljani iste zemlje.
 
Statut pravi razliku između službenih i radnih jezika Suda. Službeni jezici su [[arapski jezik|arapski]], [[engleski jezik|engleski]], [[francuski jezik|francuski]], [[kineski jezik|kineski]], [[ruski jezik|ruski]] i [[španski jezik|španski]]. Na njima se objavljuju presude Suda kao i druge bitne odluke koje donosi Sud. Radni jezici suda su [[engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik|francuski]]. Izuzetno, uz odobrenje Suda može se na zahtev stranke u postupku odobriti da ta stranka koristi neki drugi jezik.
 
== SkupštinaGlej država članicatudi ==
* [[Rimski statut MeđunarodnogMednarodnega krivičnogkazenskega sudasodišča|Rimski statut]]
[[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimski statut]] predviđa [[Skupština država članica MKS|Skupštinu država članica MKS]], tj. onih zemalja koje su prihvatile Statut. Nju čine predstavnici tih zemalja koje su prihvatile Statut. Nju čine predstavnici tih zemalja, tj. svaka zemlja ima po jednog predstavnika u Skupštini, odnosno jedan glas prilikom odlučivanja. Skupština ima više važnih nadležnosti od kojih posebno treba istaći to da je ona nadležna i za izmene i dopune Statuta Međunarodnog krivičnog suda, odnosno ima ulogu koju u nacionalnim pravnim sistemima ima zakonodavno telo.
* [[Meddržavno sodišče OZN]]
 
== Vidi jošViri ==
* [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimski statut]]
* [[Međunarodni sud pravde]]
 
== Izvori ==
* Stojanović Z., ''Međunarodno krivično pravo'', Beograd 2006., ISBN 86-86223-03-6
 
== EksterniZunanje linkovipovezave ==
{{Commonscat|ICC}}
=== SajtoviStrani UNZN iin MKS ===
* [http://www.icc-cpi.int/ ZvaničniUradna sajtstran sudasodišča] (engleskiv angleščini)
* [http://www.un.org/law/icc/ SajtStran UNOZN o Rimskom statutu] (engleskiv angleščini)
* [http://www.un.org/law/icc/statute/romefra.htm Tekst RimskogRimskeg statuta] (engleskiv angleščini)
* [http://untreaty.un.org/ENGLISH/bible/englishinternetbible/partI/chapterXVIII/treaty11.asp Instrumenti ratifikacije RimskogRimskega statuta] (engleskiv angleščini)
* [http://www.uradni-list.si/1/objava.jsp?urlmpid=200184 Slovenski zakon o ratifikaciji Rimskega statuta Mednarodnega kazenskega sodišča]
=== DrugiDruge sajtovistrani ===
* [http://www.iccnow.org Koalicija za MKS] (engleskiv angleščini)
 
{{MeđunarodnoMednarodno krivičnokazensko pravo}}
 
[[Kategorija:MeđunarodnoMednarodno krivičnokazensko pravo]]
[[Kategorija:MeđunarodniMednarodna sudovisodišča]]